• Смањи величину текста
  • Подразумевана величина текста
  • Повећај величину текста
Alumnisti
PDF Štampa El. pošta

altVladan Joksimović,  pravni savetnik u kancelariji Saveta Evrope u Beogradu

Bio sam učesnik prve i druge škole ljudskih prava, organizovanih, sada već davnih, 1996. i početkom 1997. godine.
Prvi  kontakt i učešce na pomenutim školicama Beogradskog centra za ljudska prava su ustinski uticali na moje dalje profesionalno usmerenje. Opširnije...                           

 

altTanja Papić, Docentkinja na Pravnom fakultetu Univerziteta Union u Beogradu

Bila sam polaznik Škole ljudskih prava za buduće predavaće Beogradskog centra za ljudska prava, dok sam još bila student Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, daleke 1997. godine. Opširnije...                       

altMilan Antonijević, izvršni direktor Komiteta pravnika za ljudska prava - YUKOM.

 Mnogo godina je prošlo od kada sam prvi put, razgovarao sa svojim kolegama, polaznicima Škole za ljudska prava za buduće predavače.  Opširnije...

 

altDušan Stojković, advokat iz Beograda.

„Škola Beogradskog centra za ljudska prava je u vreme neslobode bila mesto na kome se razvijao slobodan duh. Opširnije...                      

altMarko Karadžić, Državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.

Centrova škola, a ujedno i zaposleni koji su mi sada dragi prijatelji, predstavljala je prekretnicu u mom zivotu. Mesto na kome sam po prvi put imao mogućnost da na iskren i otvoren način upoznam problematiku ljudskih prava. Opširnije...

 

altDragan Prelević, advokat iz Podgorice.

Školu ljudskih prava Beogradskog Centra pohađao sam kao advokatski pripravnik 1996.godine, za vrijeme najžešćih studentskih protesta protiv Miloševićevog režima. Opširnije...

altMarko Milanović, doktorant na Univerzitetu Cambridge

Bez preterivanja, Centrova Škola je za mene bila presudni prvi korak u pogledu mog interesovanja za međunarodno pravo i ljudska prava, kojima se sada profesionalno bavim. Opširnije...

 

altTanja Miščević, profesor Fakulteta političkih nauka.

Škola ljudskih prava Beogradskog centra za ljudska prava je tokom devedestih godina bila jedno od retkih mesta u Srbiji na kome ste mogli da ostvarite dva osnovna cilja: da sačuvate normalnost u tim ludim godinama, kao i da puno toga naučite. Opširnije...

altRužica Žarevac Boutruche, Pravnik u Evropskom sudu za ljudska prava

Prošla je skoro decenija od kada sam pohađala Školicu (kako se naziva od milja u Centru). Tada sam već bila završila Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, sa kog su bili proterani neki od najboljih profesora, medju kojima i Vojin. Opširnije...

 

altVidan Hadži-Vidanović
Asistent u Centru za pravo ljudskih prava Univerziteta u Notingemu

„Škola je potpuno promenila moj život.“ Tim rečima je započelo jedno od prvih predavanja Škole ljudskih prava za buduće predavače kada sam ja bio njen polaznik 2003. godine. Opširnije...

altDanilo Milić, Program menadžer Olof Palme  

Nekom ko je u to vreme bio apsolvent Pravnog fakulteta, kao što sam u to vreme bio ja, Škola ljudskih prava je bila veoma pozitivno iznenađenje i dokaz da postoji nešto iznad samovolje država i zakona jačeg. Kako sam već duži period pre toga bio razočaran "dometom" kako domaćeg prava i njegovim poštovanjem, tako i međuanarodnog prava i njegovim trenutnim stepenom razvoja, Škola mi je ulila potpuno novu energiju i entuzijazam za koji sam već mislio da polako nestaje. Opširnije...

   
 


facebook
youtube
prijava za rss
u znak secanje na vojina
U Srbiji prošle godine odobrena tri zahteva za azil

Objavljeno : 25.04.2013.  preuzeto sa sajta euractiv
 

U Srbiji su prošle godine odobrena tri zahteva za azil, što je pozitivan pomak, ali u domaćem sistemu azila i dalje postoje mnogi nedostaci, rečeno je 25. aprila na predstavljanju izveštaja Beogradskog centra za ljudska prava o azilu. Jedan od razloga za mali broj odobrenih zahteva, kako ocenjuju u toj nevladinoj organizaciji, jeste neadekvatna primena koncepta sigurne treće zemlje, odnosno automatsko vraćanje neregularnih migranata u zemlje porekla ili tranzita koje su označene kao sigurne. Kako je ocenjeno, sistem u Srbiji se i dalje zasniva na shvatanju da migranti idu ka EU. Na predstavljanju izveštaja ukazano je na problem smeštaja migranata, uključujući njihov boravak u pretrpanim zatvorima, kao i na nedovoljan uvid u način na koji se deportuju.

Opširnije...