• Смањи величину текста
  • Подразумевана величина текста
  • Повећај величину текста
Međunarodne i nacionalne konferencije
PDF Štampa El. pošta

 

Od svog osnivanja Beogradski centar je nastojao da pruži doprinos razmeni stavova relevantnih stručnjaka o aktuelnim temama značajnim za razvoj ljudskih prava, demokratije i vladavine prava u Srbiji i regionu.

U vremenima kada su zvanične institucije, mediji i akademske zajednice često bile zatvorene ili nedostupne za teme vezane za ljudska prava ili druga pitanja od presudnog značaja za reformu srbijanskog društva, ali i uvek kada je za to postojala prilika ili interesovanje, Centar je organizovao konferencije iz oblasti kojima se bavi, kako na nacionalnom, tako i na regionalnom i međunarodnom nivou.

Međunarodne i regionalne konferencije Centar je organizovao u saradnji sa organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava, univerzitetima i međunarodnim organizacijama.

  • Prava izbeglica i raseljenih lica i borba protiv nekažnjavanja i zaborava kršenja ljudskih prava u državama sukcesorima SFR Jugoslavije, Beograd, 26 – 29. septembar 1996. (u saradnji s Međunarodnom federacijom društava za ljudska prava, Pariz)
  • Prava deteta u SR Jugoslaviji, Beograd, 31. oktobar – 2. novembar 1996.
  • Pravo oružanih sukoba - teorija i praksa, Beograd, 15 – 17. novembar 1996.
  • Obrazovanje u oblasti ljudskih prava u SR Jugoslaviji, Beograd, 18 – 21. april 1997.
  • Kulturna prava, Beograd, 22 – 24. novembar 1998.
  • Ekonomska i socijalna prava: Finansiranje socijalnih rashoda – Javna potrošnja i socijalni transferi, raspodela dohodaka i siromaštvo u SR Jugoslaviji, Kotor, 13. – 16. juna 1998.
  • Sindikalna prava i nezaposlenost, Palić, 12 – 14. septembar 1998.
  • Žene i socijalna politika – Prava žena, porodice i prava deteta, Beograd, 15 – 16. novembar 1998.
  • Konferencija o usklađenosti zakona i prakse SR Jugoslavije sa zahtevima Evropske konvencije o ljudskim pravima i drugim evropskim standardima, 16 – 17. februar 2001. (u saradnji sa Savetom Evrope) Opširnije...
  • Konferencija o predlogu novog Ustava Srbije sačinjenog od strane nezavisne grupe eksperata Beogradskog centra za ljudska prava, Beograd, 22. septembar 2001.
  • Demokratska kontrola oružanih snaga: Uloga Parlamenta, medija i Akademije, Beograd, 25 – 27. oktobar 2001. (u saradnji sa Saveznom akademijom za bezbednosnu politiku, Bon)
  • Uloga međunarodne zajednice nakon završetka jugoslovenske krize – uspostavljanje mira i poštovanja ljudskih prava na prostoru bivše Jugoslavije - godišnja konferencija asocijacije instituta za ljudska prava, (Beograd, 7 – 9. septembar 2007. ). Opširnije...
  • Zaštitnici prava - regionalni seminar za sudije i socijalne radnike, Sarajevo, 19. oktobar 2007.
  • Treće godišnja konferencija o bezbednosti, terorizmu i organizovanom kriminalu na prostoru zapadnog Balkana, Beograd 2 – 4. oktobar 2008. (u organizaciji Beogradskog centra za ljudska prava i ETC Grac). Opširnije...
  • Uticaj međunarodnih sudova na postupke pred nacionalnim sudovima  (DOMAC), Beograd, 19 – 20. Novembar 2009. (u saradnji sa DOMAC i Misije OEBS-a u Srbiji
  • Nasleđe Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i društva na prostoru bivše SFRJ, Beograd, hotel Zira, Ruzveltova 35, 16. decembar 2010.
  • Pravno i društveno naslijeđe Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodna konferencija, Zagreb, 24. Februar 2011.
  • Nasleđe Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i društva na prostoru bivše SFRJ, Sarajevo , 11. April 2011.
  • Ostvarivanje prava na samoopredeljenje kako izbeći konflikt? Beograd, 18. i 19. Novembra 2011.

 

 


facebook
youtube
prijava za rss

Preporučujemo

u znak secanje na vojina
U Srbiji prošle godine odobrena tri zahteva za azil

Objavljeno : 25.04.2013.  preuzeto sa sajta euractiv
 

U Srbiji su prošle godine odobrena tri zahteva za azil, što je pozitivan pomak, ali u domaćem sistemu azila i dalje postoje mnogi nedostaci, rečeno je 25. aprila na predstavljanju izveštaja Beogradskog centra za ljudska prava o azilu. Jedan od razloga za mali broj odobrenih zahteva, kako ocenjuju u toj nevladinoj organizaciji, jeste neadekvatna primena koncepta sigurne treće zemlje, odnosno automatsko vraćanje neregularnih migranata u zemlje porekla ili tranzita koje su označene kao sigurne. Kako je ocenjeno, sistem u Srbiji se i dalje zasniva na shvatanju da migranti idu ka EU. Na predstavljanju izveštaja ukazano je na problem smeštaja migranata, uključujući njihov boravak u pretrpanim zatvorima, kao i na nedovoljan uvid u način na koji se deportuju.

Opširnije...