|
U okviru projekta čiji je cilj unapređivanje pravne regulative i prakse radi sprečavanja i kažnjavanja torture i drugih nečovečnih ili ponižavajućih kazni ili postupaka, a koji se sprovodi uz podršku Evropske unije i Instituta za otvoreno društvo, Beogradski centar za ljudska prava objavio je novi broj biltena "Postupanje sa licima lišenim slobode" koji se bavi razvojem međunarodnih standarda u oblasti zabrane zlostavljanja. Prve dve teme obrađene u biltenu sastavni su deo dvadeset prvog godišnjeg izveštaja Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovečnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), i odnose se na: primenu mere zatvaranja u samicu i pristupu advokatu kao načinu sprečavanja zlostavljanja. Bilten takođe sadrži komentar dve presude Evropskog suda za ljudska prava. Presuda Stanimirović protiv Srbije oslikava sistemske nedostatke pravnog sistema Republike Srbije u borbi protiv zlostavljanja. Prvi nedostatak jeste izostanak adekvatne i delotvorne istrage po navodima o zlostavljanju, a drugi je upotreba dokaza pribavljenih zlostavljanjem, tzv. plodova otrovnog drveta, u sudskom postupku. Komentar presude Stanev protiv Bugarske bavi se tematikom prava osoba sa psihičkim i intelektualnim teškoćama i osnaživanju njihove zaštite kroz praksu Evropskog suda. U njemu se takođe raspravlja o tekućoj debati o tome da li postupanje prema osobama sa psihičkim i intelektualnim teškoćama može da predstavlja mučenje obraćajući naročitu pažnju na zahtev namere i cilja predviđen članom 1 Konvencije protiv mučenja Ujedinjenih nacija. Bilten možete preuzeti ovde. |
|
| U Srbiji prošle godine odobrena tri zahteva za azil |
Objavljeno : 25.04.2013. preuzeto sa sajta euractiv U Srbiji su prošle godine odobrena tri zahteva za azil, što je pozitivan pomak, ali u domaćem sistemu azila i dalje postoje mnogi nedostaci, rečeno je 25. aprila na predstavljanju izveštaja Beogradskog centra za ljudska prava o azilu. Jedan od razloga za mali broj odobrenih zahteva, kako ocenjuju u toj nevladinoj organizaciji, jeste neadekvatna primena koncepta sigurne treće zemlje, odnosno automatsko vraćanje neregularnih migranata u zemlje porekla ili tranzita koje su označene kao sigurne. Kako je ocenjeno, sistem u Srbiji se i dalje zasniva na shvatanju da migranti idu ka EU. Na predstavljanju izveštaja ukazano je na problem smeštaja migranata, uključujući njihov boravak u pretrpanim zatvorima, kao i na nedovoljan uvid u način na koji se deportuju. |
| Opširnije... |